25. avgust 2005. god.

KIM-info bilten 25-08-05

Tajne masovnih grobnica na Dragodanu

U masovnoj grobnici kod pravoslavnog groblja u pristinskom naselju Dragodan, do danas je ekshumirano 18 tela, koja su prebacena na identifikaciju koja ce biti obavljena u centru za forenziku u Orahovcu." Veliki broj Srba se vode kao nestali nakon dolaska Kfora, a 50 njih se vode kao nestali sa područja Prištine", rekao je Barajbar u sredu agenciji Rojters. Barajbar je naveo da je "vrlo verovatno" da su Srbi ubijeni na ulicama, a potom prebačeni u bolnicu, odakle su "jednostavno" donešeni na ovo mesto


Patolozi otvaraju masovnu grobnicu kod pravoslavnog gorblja u Pristini (Dragodan). Postoje sumnje
da se na ovoj lokaciji nalaze tela jednog broja Srba koji su oteti od strane albanskih ekstremista u toku i
nakonoruzanog sukoba 1998-1999. god. Klikom otvori u vecem formatu

Barajbar: U grobnici su ostaci tela Srba, kidnapovanih i ubijenih

PRIŠTINA, 25. avgusta 2005. (Beta) - Šef biroa Misije UN na Kosovu za sudsku medicinu i nestale osobe Hose Pablo Barajbar veruje da se u grobnici na pravoslavnom groblju u naselju "Dragodan" u Prištini nalaze ostaci tela Srba, žrtava kidnapovanja i ubistava nakon dolaska NATO trupa na Kosovo, juna 1999. godine.


"Veliki broj Srba se vode kao nestali nakon dolaska Kfora, a 50 njih se vode kao nestali sa područja Prištine", rekao je Barajbar u sredu agenciji Rojters.

Barajbar je naveo da je "vrlo verovatno" da su Srbi ubijeni na ulicama, a potom prebačeni u bolnicu, odakle su "jednostavno" donešeni na ovo mesto.

Na Dragodanu do sada eshumirano 18 tela

PRISTINA, 25. avgusta 2005. (Beta) - U masovnoj grobnici kod pravoslavnog groblja u pristinskom naselju Dragodan, do danas je ekshumirano 18 tela, koja su prebacena na identifikaciju koja ce biti obavljena u centru za forenziku u Orahovcu. Patolog Slavisa Dobricanin, koji ucestvuje u ekshumaciji, izjavio je agenciji Beta da se najverovatnije radi o telima Srba, te da ce DNK analizom biti utvrdjen identitet.

Uzorci ce biti poslati na DNK analizu u Institutu u Sarajevu kako bi se utvrdio identitet sahranjenih.

Rukovodilac kancelarije za nestale osobe i sudsku medicinu UNMIK-a Hoze Pablo Barajbar veruje da se u grobnici u "Dragodanu" nalaze ostaci tela Srba, zrtava kidnapovanja i ubistava nakon dolaska NATO trupa na Kosovo, juna 1999. godine.

"Veliki broj Srba se vode kao nestali nakon dolaska Kfora, a 50 njih se vode kao nestali sa podrucja Pristine", rekao je Barajbar u sredu agenciji Rojters.

Barajbar je naveo da je "vrlo verovatno" da su Srbi ubijeni na ulicama, a potom prebaceni u bolnicu, odakle su "jednostavno" doneseni na ovo mesto.

Ekshumacija tela na groblju u Dragodanu pocela je u utorak i u njoj ucestvuju patolozi UNMIK-a, kosovske vlade i vlasti u Beogradu.

Na pravoslavnom groblju u Pristini, obelezen je 41 grob. Dobricanin veruje da u grobnici ima izmedju 40 i 50 leseva i da ce ekshumacija potrajati i sledece nedelje.

To je treca masovna grobnica na Kosovu u kojoj se ove godine obavlja ekshumacija tela osoba nestalih ili nastradalih 1998. i 1999. godine.

U prethodnim ekshumacijama u Volujku kod Kline i u blizini Maliseva, otkriveno je vise od 50 leseva kosovskih Srba iz Orahovca i okoline.


Frid: Uraditi jos mnogo pre pregovora o statusu Kosova

BEOGRAD/VASINGTON, 25. avgusta 2005. (Beta) - Pomocnik americkog drzavnog sekretara za evropske i evroazijske poslove, Denijel Frid, izjavio je da privremena kosovska vlada "ima da uradi jos mnogo toga" da bi poceli pregovori o konacnom statusu Kosova.

Frid je za "Glas Amerike" (VOA) istakao da da se blizi vreme za resavanje konacnog statusa Kosova ali, dodao je on, pre nego sto pregovori mogu da pocnu, vlasti na Kosovu moraju dokazati da su sposobne da garantuju "valjano i odgovorno upravljanje".

Americki zvanicnik, koji je pre nego sto je postao pomocnik drzavnog sekretara za evropske i evroazijske poslove, bio ambasador u Poljskoj, a sluzbovao je i u bivsem Sovjetskom Savezu i bivsoj Jugoslaviji, pozvao je kosovsku vladu da pruzi ruku srpskoj manjini.

"Mi, Sjedinjene Drzave, NATO, nismo intervenisali na Kosovu zaustavljajuci etnicko csiscenje da bismo omogucili monoetnicki monopol drugoj strani. Zelimo da vlast na Kosovu zauzme pravi stav i pocne da cini ono sto treba, a kada to pocne da se dogadja, pocece da se odvija i proces buducnosti Kosova", podvukao je Frid.


[ www.slobodnaevropa.org ]
Radio Slobodna Evropa - Radio Free Europe/Radio Liberty

Daleko od međunarodnih standarda

Arbana VIDISHIQI (Priredio Gëzim BAXHAKU)
Slobodna Evropa, 24. avgust 2005. god.

Opšta situacija u oblasti ljudskih prava na Kosovu, iako ima određenih poboljšanja, i dalje je u ozbiljanom jazu u odnosu na međunarodne standarde ljudskih prava, upozorava ombudsman Kosova Marek Antoni Novicki u intervjuu Radiju Slobodna Evropa.

Treba učiniti još mnogo napora da bismo bili u stanju da govorimo bolje o stanju ljudskih prava, kaže kosovski ombudsman Marek Antoni Novicki, čovek sa najdužim stažem među međunarodnim predstavnicima na Kosovu. Novickom krajem ove godine prestaje mandat, a na čelo ove značajne institucije dolazi predstavnik Kosova.

Na pitanje: da li je promenio stav da na Kosovu nema uslova za povratak raseljenih, Nowicki odgovara kako nije video razloga da promeni stav:
 
«Ne vidim razloga da promenim taj stav koji imam duže vreme, čak i od vremena kada su Ujedinjene nacije i druge organizicije izražavale entuzijazam za proces povratka, koji ima mnogo prepreka. Kada govorimo o broju lica koja su se vratila i to uporedimo sa brojem raseljenih lica, onda je broj povratnika skroman. Druga stvar koju želim da istaknem je da nema perspektive za održiv povratak, ako nema povratka u urbanim sredinama, u gradovima. Oni koji žive u gradu su populacija koja daje snagu jednoj nacionalnoj zajednici i kada govorimo o povratku u urbane sredine mogu da kažem da su se u gradove vratili samo neki pojedinci i u ovom pravcu nema ničega drugoga.“
 
O tome šta su glavne smetnje za povratak raseljenih, Nowicki kaže:
 
«Ima mnogo faktora koje treba uzeti u obzir, ipak, bezbednosna situacija na Kosovu nije tako ohrabrujuća. Prema mom mišljenju, u tom pravcu treba uraditi još više. To kažem zbog činjenice da se to ne može promeniti preko noći i više se tiče promene opšte klime. Ni ekonomska situacija na Kosovu ne pomaže u ovom pravcu. Da bi se imao normalan život, prvenstveno treba imati uslove, znači sredstva ne samo da se preživi, već da se normalno živi. Još jedno pitanje koje igra značajnu ulogu je pitanje statusa Kosova.“
 
Kosovski ombudsman je pre izvesnog vremena istakao neophodnost stvaranja Suda za ljudska prava na Kosovu. Na pitanje zašto je taj sud potreban Kosovu, Nowicki odgovara:
 
«Ovo nije samo moja ideja, ova je ideja prvo izražena od strane parlamentaraca Saveta Evrope u januaru ove godine. Jedan faktor koji je uzet u obzir kada se razmatralo ovo pitanje je nemogućnost građana Kosova da imaju pristup Međunarodnom sudu za ljudska prava. Drugi deo Evrope ima mogućnosti da se žali Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, na osnovu Evropske konvencije o ljudskim pravima, dok Kosovo zbog svog statusa nema tu mogućnost. Zato, da bi se obezbedila pravda u ostvarivanju ljudskih prava, treba razmotriti jedno privremeno rešenje u tom pravcu. I jedna od opcija o kojima se raspravljalo, a na kraju to je i predlog Parlamentarne skupštine, je osnivanje jednog takvog međunarodnog suda samo za Kosovo.“


ISCG: Albanci prete nasiljem ako ne dobiju nezavisnost

BEOGRAD, 25. avgusta 2005. (Beta) - Albanska vecina na Kosovu je spremna da pribegne nasilju ako ta pokrajina ne dobije nezavisnost, ocenio je analiticar Instituta Srbije i Crne Gore u Briselu Aleksandar Mitic.

"Ako ne dobijemo nezavisnost, postacemo isfrustrirani i toliko cemo pobesneti da ce nastati pakao za Srbe, druge nealbance i strance na Kosovu", parafrazirao je Mitic stav albanske vecine u autorskom tekstu za evropski nedeljnik "Nova Evropa" (The New Europe).

Suoceni sa neuspesima na Kosovu, medjunarodni zvanicnici koji posecuju Pristinu tokom procesa procene ostvarenja predvidjenih standarda poceli su da koriste frazu "potreba za kompromisom" kao glavnu poruku albanskoj vecini na Kosovu, naveo je autor analize.

Po njemu, postoje zaista mnogi jaki argumenti protiv nezavisnosti Kosova, isticuci da se radi o maksimalistickom resenju u kojem jedna opcija - albanska zajednica - dobija sve, a druga strana - kosovski Srbi i Srbija - gube sve.

"Stvara se opasni presedan za secesionisticke pokrete sirom sveta, ugrozava medjunarodno pravo i stvara iz temelja potpuno nova drzava, razbijajuci zemlju sa najvecim multietnickim bogatstvom u regionu - Srbiju", ocenjuje Mitic.

Najzad, po njemu, Kosovo jednostavno nije odrzivo kao drzava.

"Njegova ekonomija je u rusevinama, izvozi manje od tri odsto svog uvoza, zivi na donacijama, ima najvecu stopu nezaposlenosti u Evropi. Umesto da primenjuju kljucne standarde, vodjstvo kosovskih Albanaca i sef Misije UN na Kosovu pokusavaju ovih dana da na sve nacine vestacki nacrtaju sliku o multietnickom uspehu u pokrajini", ocenjuje se u analizi.


Izbor iz dnevne stampe....Izbor iz dnevne stampe....

Politika, 25. avgust 2005. god

DECENTRALIZACIJA

A, B ili C?
 
Posle A i B na red je, logicno, stiglo i C. Novi plan za decentralizaciju koji su predlozili kosmetski Srbi trebalo bi da, kako kazu, ispravi sve nedostatke prethodna dva plana – „A” i „B”, odnosno da bude neka vrsta kompromisa. Tako reci „ni po babu, ni po stricevima”. No, sudeci po klimi koja vlada u medjunarodnoj zajednici i medju Albancima srpski kriterijum pravicnosti nece naici na podrsku.
 
Etnicka izmesanost stanovnistva na kojoj toliko insistira „medjunarodni faktor” s pravom uliva dozu straha i nepoverenja Srbima. I mada oni ne odbacuju mogucnost da u „pilot opstinama”, kojima ce se dati velika lokalna autonomija, bude i Albanaca, nisu spremni da prihvate njihovu preveliku koncentraciju na „svojoj” teritoriji. Trecina bi, kazu, bila nekako prihvatljiva.
 
S druge strane, Albancima odgovara da ih svugde ima u „dovoljnom broju”. Za svaki slucaj. Ionako ih je, posle svih mogucih suptilnih i manje suptilnih metoda proterivanja Srba, kudikamo vise cak i u onim sredinama gde su decenijama unazad bili manjina.
 
Tako je krenuo rat mapama. Istovremeno, strane diplomate upozoravaju da decentralizaciju na Kosmetu ne treba shvatiti kao podelu teritorije vec kao priliku za novi pokusaj da se primi „pelcer” multieticnosti. E, tu su se malo zaracunali. Jer, da je nesto tako bilo moguce njihova pomoc ne bi bila neophodna. Nametnuti pokusaj mirenja nema izglede na veliki uspeh.
 
Oni preostali Srbi na Kosovu i Metohiji najbolje znaju kakva bi im lokalna samouprava olaksala zivot. Zato, kazu, odbijanje plana Unmika i albanske strane nije nikakvo inacenje. A u „medjunarodnoj zajednici” to tumace bas tako. I, po pravilu, optuzuju Beograd da huska Srbe na opstrukciju svega sto ove dve strane predloze. Vlasti u Srbiji, mora se priznati, „ne peru ruke”. Premijer i ostali iz te garniture otvoreno govore o svom velikom nezadovoljstvu razvojem situacije na Kosmetu i gotovo da nema poteza Unmika koji je naisao na trunku pohvale.
 
Pocetak decentralizacije Srbi su ocito shvatili kao priliku da konacno, bar neki od njih, osete dah normalnog zivota. Medjutim, mora se biti realan. Sva je prilika da su ovoga puta izgledi srpske strane na uspeh u „borbi mapama” prilicno slabi. Pritisak na Beograd se pojacava, od njega se ocekuje „pravilna odluka” i „dobar savet” kosmetskim Srbima sta da cine. Pitanje je samo kolika je cena te „pravilne odluke”.
 

 
BLIC, 25. avgust 2005. god.
 
Kfor spreman da oružjem brani manastire
 
Vojnici Kfora ubuduće će i vatrenim oružjem braniti srpske manastire na Kosovu od svakog pokušaja nasilja. Na vojnom aerodromu „Amiko“ kod Đakovice pre dva dana održana je vojna vežba na kojoj su demonstrirane spremnost i sposobnost pripadnika Kfora u zaštiti i odbrani kulturno-istorijskih spomenika.
 

Prema novoj strategiji Kfora, oko kulturno-istorijskih objekata definisane su plava i crvena zona. U plavoj zoni Unmik policija u saradnji sa Kforom i KPS pokušava da uspostavi red i spreči eskalaciju nasilja. U slučaju nastavka nereda u dejstvo stupaju posebni odredi Kfora za suzbijanje uličnih demonstracija. Naoružani su suzavcem, oklopima i štitovima, oružjem sa gumenim mecima i vodenim topovima.
 
Ako demonstranti dođu pred objekat koji je pod zaštitom Kfora, aktivira se po naredbi komandanta Kfora takozvana crvena zona, koja obuhvata sam objekat i lica koja su u njemu. U okviru crvene zone prema novoj strategiji dozvoljena je upotreba vatrenog oružja i na svako lice koje nije pokazalo isprave a koje pokuša da uđe u ove objekte... U tu svrhu vojnici Kfora koristiće automatske puške 105 mm, dok će iznad njih leteti helikopteri tipa „apač“ i pružati vatrenu podršku iz vazduha.
 
Inače, u kosovskom listu „Epoka e re“ već danima traje medijski brutalni napad na manastir Visoki Dečani i upućuju se pretnje njegovom monaštvu. Ovu medijsku hajku i širenje mržnje osudili su Unmik, OSCE, Kontakt grupa i svi značajni međunarodni predstavnici.


Ukljucite se u nas novi e-FORUM

http://www.kosovo.net/forum/

Diskutujte sa drugima o aktuelnim temama. Clanstvo je besplatno.

KIM Info-service ARCHIVE
2004 Archives: | March | April | May | June | July | August | September | October | November | December
2005 Archives: |
January | February | March | April | May | June | July | August
 

KIM-Info donosi vesti sa Kosova i Metohije sa posebnim osvrtom na zivot Srpske Pravoslavne Crkve i srpske zajednice na prostorima pokrajine Kosova i Metohije i Raske oblasti. Info-sluzba KIM-Info izdaje redovne biltene na srpskom i engleskom jeziku. Pregled najnovijih novinskih clanaka vezanih za situaciju na Kosovu i Metohiji moze se naci na nasoj strani: Kosovo Daily News (KDN) News List . Nasa info sluzba takodje saradjuje sa  www.serbian-translation.com

Stavovi u novinskim clancima i tekstovima koji nisu zvanicna saopstenja ili vesti IS KIM INFO pripadaju agencijama od kojih su tekstovi preuzeti i nisu neophodno stavovi Srpske Pravoslavne Eparhije rasko-prizrenske i kosovsko metohijske.

Nase informativne biltene mozete naci i na Web strani nase Info-sluzbe:
http://www.kosovo.net/


Dodatne informacije o Kosovu i Metohiji dostupne su na prezentaciji: http://www.kosovo.net

Copyright 2005, KIM Info-Service

Prijava na nase mailing liste:
Nase mailing-liste: na engleskom na srpskom