|
14. oktobar
2003
Info-bilten ERP
KIM 14-10-03b

Pocetak dijaloga predstavnika Republike Srbije sa
delegacijom kosovskih Albanaca
IZLAGANJE DR.
NEBOJSE COVICA, BEC 14. OKTOBAR 2003.
Postovani gospodine predsedavajuci,
Vase ekselencije,
Dame i gospodo,
Mozemo li smatrati da je dijalog Beograda i Pristine poceo ako nisu
postovane garancije date na samitu u Solunu?
Mozemo li sebe zavaravati tvrdnjom da razgovaramo, da smo poceli da
razgovaramo, ako je na jednoj strani, pristinskoj, sve ucinjeno da dijalog
propadne?
Najzad, ako bi i bilo dijaloga moralo bi svima biti jasno da ne
razgovaraju predstavnici dve drzave nego predstavnici Republike Srbije sa
predstavnicima jednog njenog dela. Nasi potencijalni sagovornici nam,
medjutim, stalno salju namrgodjene poruke i govore da ce s nama
razgovarati kao susedi. Cemu onda sluze odluke Saveta bezbednosti
Ujedinjenih nacija, cemu sluzi Rezolucija 1244? Cemu sluzi Zajednicki
dokument, to jest sporazum o saradnji srpsko-crnogorske drzave i UNMIK-a
potpisan 5. novembra 2001. godine?
Umesto da iskoriste ovaj becki sastanak za dijalog o gorucim zivotnim
prolemima, pristinski zvanicnici su nastavili da Kosovo i Metohiju
opremaju drzavnim atributima.
Ove uvodne napomene bi svakako bile nepotrebne da nas sastanak, nizom
nezrelih odluka pristinskih vlasti, nije izgubio ocekivani znacaj.
Predstavnici kosovsko-metohijskih Albanaca su ucenjivali medjunarodne
posrednike, trazili mnogo i trazili nemoguce da bi pristali da dodju u
Bec. Nama je javljeno da traze za svoju Vladu jos dva resora, ministarstvo
inostranih poslova i ministarstvo energetike. Pitam: Kako neko moze
traziti ono sto mu ne pripada? Pitam: Zasto je odstranjen predstavnik Srba
iz pristinske delegacije, zasto je odstranjena i gospodja koja predstavlja
tursku zajednicu, zasto je izvedeno to etnicko ciscenje? I kako gospoda
koja danas vladaju Kosmetom misle da stvore multietnicko drustvo na Kosovu
i Metohiji ako nisu u stanju, ako ne mogu, ako ne zele da se na javnom
mestu nadju u multietnickom sastavu.
Sto se nas tice, nas iz Beograda, sve smo ucinili da dodje do susreta i
dijaloga. Nista nismo trazili osim da Srbin predstavlja Srbe i u ime Srba
govori, da jedan drugi nealbanac predstavlja ostale manjinske narode na
Kosovu i Metohiji. Da li je to mnogo? Da li je to nerazumno?
Gospodo, odavno se Srbija i zajednicka drzava Srbije i Crne Gore zalazu za
direktne razgovore sa predstavnicima kosovsko-metohijskih vlasti. Pre vise
od dve godine, u junu 2001, govoreci u Generalstabu Vojske Jugoslavije o
objektivnim mogucnostima tadasnje Savezne Republike Jugoslavije da
participira u resavanju kosovsko-metohijskih problema, rekao sam da vidim
tri faze, ili tri perioda, u buducem regulisanju stanja i odnosa na
Kosmetu:
- period diplomatskih akcija drzave Srbije;
- period direktnih razgovora predstavnika dva naroda, Srba i Albanaca;
- i period konacnog sporazumevanja u prisustvu medjunarodnih zvanicnika.
I kasnije, u raznim prilikama, na medjunarodnim konferencijama, zalagao
sam se za sto brze ulazenje u drugu fazu, to jest u dijalog koji ce se
voditi o moralnim, egzistencijalnim i ostalim pitanjima naroda sto zive na
Kosovu i Metohiji.
Voleo bih da sada mogu reci: Druga faza je danas pocela i ja se toj
cinjenici radujem.
Voleo bih da mogu postaviti pitanje: Hocemo li da diskutujemo samo o tome
kako da zivot ljudi ucinimo snosljivijim ili cemo raspravljati sa stalnim
obzirom na potrebu istorijskog pomirenja Srba i Albanaca.
Voleo bih da mogu predloziti da budemo hrabri i ambiciozni, da sebi zadamo
vazniji i veci cilj.
Na zalost, moj pocetni optimizam je bitno umanjen, moje ambicije su
splasnule, moja vera u uspeh naseg poduhvata se smanjila.
Vama, koji mnogo znate o visevekovnim etnickim sukobima na Kosovu i
Metohiji, ne moram dokazivati da je u toj pokrajini kljuc balkanskog
spokojstva. I ne moram vama dokazivati da se bas na Kosovu i Metohiji
zacela opasna neevropska politika koja je dala ime balkanizaciji, dakle
usitnjavanju.
Evropa odavno ide ka ukrupnjavanju intelektualnih, tehnoloskih,
finansijskih i svih ostalih moci, dakle ka globalizaciji, a Kosmet – ako
je suditi po izjavama njegovih najmilitantnijih i najglasnijih
predstavnika - ide natrag u proslost, u snove o drzavi u kojoj nema mesta
za inovernike i inoplemenike.
Na visenacionalnom Kosmetu su vekovima zastupane ideje destruktivnog
nacionalizma i branjena tvrdnja da je kosovsko-metohijsko-pitanje, u
stvari, teritorijalno pitanje. Mora li to tako da bude i danas? Umemo li
da pobegnemo od te pogubne politike?
Za Srbiju i Crnu Goru je kosovsko-metohijsko pitanje, u stvari,
demokratsko pitanje, to jest pitanje ljudskih prava. I povratak, i
bezbednost, i sloboda kretanja i sigurnost imovine mogu se podvesti pod
zastitu ljudskih prava. Upravo je to sadrzano u formuli ''standardi pre
statusa'' od koje se nikako ne moze odstupiti.
Mi se zalazemo za najdoslednije moguce, u celini i do poslednjeg slova,
sprovodjenje Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN. Na moguce, zapravo
ocekivane zamerke da ovakav pristup predstavlja odlaganje razgovora o
statusu, spremno odgovaramo da to nije tacno. Ako se Rezolucija 1244 brzo
sprovede u delo, budite uvereni da su Srbija i Crna Gora, i Srbija kao
njena drzava-clanica, i Koordinacioni centar na cijem sam celu, pripravni
da brzo, odmah potom, razgovaraju o statusu. Moramo, medjutim, biti
realni: dosadasnja zbivanja na kosmetskom terenu, konvoji za skolsku decu,
napadi na povratnike, ubistva dece i starih, skrnavljenje grobalja i
svetinja kao nedvosmislena poruka ekstremista, ne ulivaju, nazalost, nadu
da se ta promena, u koju inace verujemo i koju ocekujemo, moze preko noci
ostvariti.
U medjuvremenu, trebalo je da razgovaramo o svakodnevici, o tehnickim
pitanjima, o obnovi prekinutih ekonomskih spona, kako bi nam svima bilo
lakse i kako bi se na Kosovu i u neposrednom njegovom okruzenju zivelo
pristojnije. Elektricna energija i saobracajna infrastruktura nemaju mnogo
veze s tim kakve emocije preovladjuju medju Srbima i Albancima. I jedni i
drugi imaju mnostvo problema zato sto ni struje ni pristojnih puteva, ni
drumskih ni zeleznickih, nema dovoljno. Ne samo da je potrebno popraviti
sistem elektrosnabdevanja i putnu mrezu, nego bi to popravljanje omogucilo
i otvaranje novih radnih mesta i bolju, recimo, zdravstvenu zastitu, o
vecoj bezbednosti da i ne govorimo.
Druge dve teme o kojima je trebalo da razgovaramo, povratak i
rasvetljavanje sudbine nestalih lica, ticu se ljudskog dostojanstva.
Anahrone su, spadaju u prosli, ne u ovaj vek, vek u kome bi morala da
preovladava prosvecena demokratija i apsolutno postovanje celokupnog
korpusa ljudskih prava. I tu bismo morali sto pre prionuti na posao,
maksimalno se trudeci da se oslobodimo nagomilanih predrasuda i
stereotipnog nacina misljenja. Ne moze, uostalom, biti diskusije o tome
ima li neko raseljeno lice, svejedno da li srpsko, albansko, tursko,
romsko ili koje drugo, pravo da se vrati u svoj dom i tu ostane i opstane.
Oni koji se vracaju morali bi znati kada i gde se vracaju, kako se
vracaju. I morali bi dobiti cvrste garancije da ce njihov povratak biti
bezbedan. Dalje, svaka unesrecena porodica, albanska, srpska, romska,
turska, bosnjacka morala bi imati pravo da sazna sta se dogodilo sa njenim
nestalima i da ih, posle svih ovih godina, bar ozali u miru.
Mi smo, dakle, gospodo, imali obavezu da predjemo iz perioda stvaranja i
nagomilavanja problema u period resavanja problema.
Sta je za to potrebno?
Rekao bih: mnogo vise od dobre volje, a videli smo da na jednoj strani
nema ni dobre volje. Pre nego sto su pocele stizati vesti iz Pristine o
kvarenju naseg susreta govorio sam kako bi veoma rdjavo bilo ako bismo na
kraju zakljucili kako nismo u stanju da se dogovorimo.
Evropskim zvanicnicima, mislio sam, bio bi to nepomerljiv dokaz da smo
nezreli za evropske integracije, da nas ulazak u Evropsku uniju treba
odloziti do nekih boljih vremena.
Zao mi je sto sada znam da me niko ne moze osloboditi ovih strahova.
Hteo sam da uveravam svoje sagovornike da ce nam uspesan dijalog omoguciti
da krenemo dalje u posao, da se, u skladu sa preporukama Saveta Evrope,
OEBS-a, Pakta stabilnosti i drugih multilateralnih tela, a pre svega pod
okriljem i uz pomoc UNMIK-a, okrenemo osnovnim zadacima, kljucnim za
napredak Kosova i Metohije i celog regiona: demokratizaciji,
decentralizaciji i dekriminalizaciji.
Sada, posle svega sto se desilo u Pristini, mogu da dodam: Izostavljanje
predstavnika kosovsko-metohijskih Srba iz pristinske delegacije razumeo
sam kao neprihvatanje multietnickog Kosova i Metohije, kao dokaz
nepristajanja da srpski ministar predstavlja Srbe, kao nameru da se Srbi
lise osnovnog prava da diskutuju o svojim pravima.
Ako medjunarodna zajednica zaista zeli multietnicko Kosovo i Metohiju, ona
mora da obezbedi multietnicke razgovore o stvaranju takvog drustva.
Gospodo, sve sam ovo rekao zato sto u Bec nismo dosli da se slikamo i
fraziramo, nego da razgovaramo i da se dogovorimo.
Hvala sto ste me saslusali.
Info-sluzba ERP KIM
je zvanicna informativna sluzba Srpske Pravoslavne Eparhije
rasko-prizrenske i kosovsko-metohijske i radi s blagoslovom Njegovog
Preosvestenstva Episkopa Artemija.
Nasa informativna sluzba donosi vesti sa Kosova i Metohije sa posebnim
osvrtom na zivot Srpske Pravoslavne Crkve i srpske zajednice na prostorima
pokrajine Kosova i Metohije i Raske oblasti. Info-sluzba ERP KIM izdaje
redovne biltene na srpskom i engleskom jeziku. Pregled najnovijih
novinskih clanaka vezanih za situaciju na Kosovu i Metohiji moze se naci
na nasoj strani:
Kosovo Daily News
(KDN) News List . Info sluzba ERP KIM takodje saradjuje sa
www.serbian-translation.com
Stavovi u novinskim clancima i tekstovima koji nisu
zvanicna saopstenja ili vesti IS ERP KIM pripadaju agencijama od kojih su
tekstovi preuzeti i nisu neophodno stavovi Srpske Pravoslavne Eparhije
rasko-prizrenske i kosovsko metohijske.
Ukoliko vise ne zelite da primate biltene ERP KIM ili zelite da posaljete
neki komentar pisite redakciji Info-sluzbe ERP KIM na:
erpkim@kosovo.net
Nase
informativne biltene mozete naci i na Web strani Info-sluzbe ERP KIM:
/erpkiminfo.html
Dodatne informacije o radu Eparhije rasko-prizrenske i zivotu
kosovsko-metohijskih Srba dostupne su na zvanicnoj prezentaciji Eparhije:
http://www.kosovo.net
Copyright 2003, ERP KIM Info-Service
|